Broj ribiča u Baranji ne opada ni u 2018.

Za razliku od prošle  godine u isto vrijeme,  baranjske ribolovne  vode, bar za sada, ni su okovane ledom.  Nažalost, konstatira predsjednik ZŠRU-a Baranje Anđelko  Martinčević, ističući kako zbog  nedostatka prirodne (ledene)  zaštite kormorani na njima sloodno harače.

– Na Staroj Dravi kod Bilja  vidio sam više od 200 komorana kako se nesmetano hrane ribom, a to se ponavlja  iz dana u dan – kaže, podsjećajući kako su prošle godine ribolovne vode baranjske ribičke zajednice poribljene s približno 5000 kilograma  ribe, od čega je tonu donirala Osječko-baranjska županija.  Doniranom ribom poribljena  je upravo Stara Drava u cilju razvoja ribolovnog turizma. S  približno istom količinom ribe baranjske ribolovne vode  bit će poribljene i ove godine.  Upitan je li zadovoljan radom  Zajednice tijekom prošle godine, Martinčević odgovara  potvrdno, nabrajajući čitav  niz aktivnosti.

– Uz poribljavanje i redovnu skrb o vodama kojima gospodarimo, važno je istaknuti  kako su u Baranji lani održana dva državna natjecanja (za vršnice Kupa, nap. a.) za sve starosne kategorije, na Topoljskom Dunavcu i Staroj Dravi.  Iskoristili smo prigodu pa smo  uredili okoliš i same ribolovne  staze. Kod Ribičkog doma na obali Topoljskog Dunavca uređeno je i parkiralište, a iz vode smo izvadili velike količine korova – priča, nagla šavajući kako je ZŠRU Baranje  i službeno postao kandidat za  domaćina Svjetskog ribolovnog prvenstva 2020. godine. U Zajednici vjeruju kako će  Baranja domaćin najboljim  svjetskim ribičima sigurno bi ti, ako ne  spomenute, onda  godinu dana poslije. Isto tako, baranjski su ribiči kandidirali domaćinstvo za još jedno ve liko natjecanje, Kup Al pe-Adria 2019. godine.

Odlučili su tako iz nekoliko razloga. Na području između Dunava, Drave i granice s Mađarskom, naime, više je od 7000 metara registriranih i u knjige upisanih ribolovnih  staza, kojima treba dodati prošle godine otvorenu stazu  na kanalu Kopačevo, čime je Baranja postala regija s najviše ribolovnih staza u Hrvatskoj. Nadalje, domaćinstvo tako velikim natjecanjima mnogo znači i za razvoj kontinen talnog turizma, budući da,  osim ribiča, na natjecanja stižu i cijele popratne ekipe (ekipni stožeri te tehničko i drugo osoblje izravno vezano za natjecanje). Martinčević nastavlja kako su izradili i  reviziju gospodarske osnove, što su dužni činiti svaku petu godinu, bez koje ne mogu gospodariti  vodama i prodavati ribolovnice. Reviziju su prihvatile nadležne instance, pa je u svim baranjskim ŠRD-ovima ovih dana prodaja ribolovnica već počela. Njihova je cijena za seniore i HRVI 500 kuna, s tim što HRVI ima ju pravo riboloviti na  svim tekućicama u Republici Hrvatskoj. Svake  godine ribiči razgovaraju o reciprocitetu (mogućnost ribolova na tekućicama susjednih ovlaštenika).

– Prošle su godine naša zajednica te ribiči iz Osijeka, Donjeg Miholjca i Valpova dogovorili reciprocitet, pa očekujem da će dogovor biti postignut i ove godine. Mnogi bi  htjeli dogovor o reciprocitetu na zatvorenim vodama, ali je to u ovom trenutku nemoguće – ističe Martinčević. Koliko za Baranju i njezine sta novnike znači slatkovodni ribolov, dokaz je i broj članova ZŠRU-a. Unatoč iseljavanju i visokoj stopi mortaliteta, naime, članstvo se ne osipa. Pro šle je godine u 23 baranjska ŠRD-a bilo učlanjeno približno 2200 ribiča, slično kao i pretprošle godine, što ZŠRU Baranje čini najbrojnijom baranjskom udrugom.

– S obzirom na sve, izuzetno smo zadovoljni brojem člano va, posebice činjenicom što je niz godina sličan  – naglašava Martinčević.

U Baranji je približno 4000 hektara ribolovnih voda koje nadzire 30 dobro obučenih i opremljenih ribočuvara. “Ribočuvarska služba ZŠRU-a Baranja radi odlično.  Aktivni su na svim vodama, a prošle su godine zaplijenili približno 8000 metara ribarskog alata kojima su se slu žile ribokradice”, kaže Martinčević. (Glas Slavonije)

 

Pročitaj više

Odstrjel kormorana – ribiči opet zakinuti

Zaštititi ribu ili kormorana – pitanje je oko kojeg ovih dana koplja lome nadležne institucije, ribnjačarstva, sportsko-ribolovne zajednice i zaštitari prirode. A sve je počelo nedavno kada je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) pozitivno odgovorilo na zahtjev 15 ribnjačarskih tvrtki koje se bave komercijalnim uzgojem slatkovodne ribe koje su mu podnijele zahtjeve za odstrjel kormorana zbog velikih šteta koje ta vrsta ribojedne ptice čini ribljem fondu. Stoga im je MZOE izdao dopuštenje za izuzeće od zabranjenih radnji, kojim je dopušten odstrjel velikog vranca –  njih gotovo 1200, i to do 15. veljače. Dok ribnjačarstva i ovlaštenici na otvorenim vodama upozoravaju na gospodarske štete koje čini ta ptica, a  ovlašteni lovci čekaju mig da krenu u akciju, zaštitari prirode su na nogama. Vlatka Balaš iz Prijatelja životinja poručuje: “Profiterski interesi, interesi ribogojilišta, stavljaju se na prvo mjesto! Provodi se krvoproliće nad nedužnim životinjama!”

Polazeći od podatka da je u nas oko 12.000 ovih ptica te da dnevno jedinka pojede oko 0,5 kilograma ribe, Milan Božić iz Vijeća Udruženja ribarstva HGK-a kaže kako veliki vranci u nas dnevno pojedu oko 6000 kilograma, a godišnje čak 1800 tona ribe. Na nogama je i Hrvatski sportsko-ribolovni savez, čiji potpredsjednik Anđelko Martinčević ističe da su i oni tražili kvotu za odstrjel, no bez uspjeha.

Prema podatcima HGK-a, u nas je oko 14.000 hektara šaranskih ribnjaka, a kormorani šaranskoj proizvodnji čine toliku štetu da dovode njezinu održivost u pitanje. Pomutnju stvaraju i tumačenja o (ne)zaštićenosti kormorana, velikog vranca. U MZOE-u ističu da su Zakonom o zaštiti prirode, u koji su prenesene odredbe EU Direktive o pticama, zabranjeni svi oblici namjernog hv tanja ili ubijanja strogo zaštićenih životinja, ali i svih ptica iz prirode koje se prirodno pojavljuju na području Hrvatske.

 

“No propisana je i mogućnost izuzeća od ovih zabrana, uz ostalo, i zbog sprečavanja ozbiljne štete, posebice na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama, no samo ako ne postoje druge pogodne mogućnosti i ako to neće negativno utjecati na stanje očuvanja određene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti. Veliki vranac nije strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim  vrstama, ali se i na tu pticu primjenjuju spomenute zabrane i mogućost iznimke. Veliki vranac (kormoran) nije zaštićen u EU i nije naveden u EU Direktivi o pticama”, demistificiraju “kvaku” o (ne)zaštiti velikog vranca u MZOE-u, koji je nadležan za izdavanje dopuštenja za izuzeće od zabranjenih radnji u vezi sa strogo zaštićenim vrstama i svim vrstama ptica.

Martinčevićkaže da je veliki vranac alohtona vrsta u nas, štetočinja, bez ikakve vrijednosti, “veliki neprijatelj ribnjačar stvima, ribičima i turizmu”.

– Dopuštenja su izdana na temelju stručnih mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) o utjecaju planiranog odstrjela kormorana na svakom pojedinom ribnjaku, u kojima se navodi da je odstrjel  jedinki opravdan, jer se provodi u svrhu smanjenja štete koju veliki vranac čini uzgoju u šaranskim ribnjacima – dodaju u MZOE-u.

HAOP je mišljenje temeljio na nizu istraživanja i studiji koju je Zavod za ornitologiju HAZU izradio na primjeru ribnjaka Crna mlaka od rujna 2002. do kolovoza 2003., a kojom je dokazano da na njegovu područ ju veliki vranci mogu pojesti 10.665 – 43.800 kilograma ribljeg mlađa godišnje.

 

Dobar dio nje pojeden je i na otvorenim vodama pa se Martinčevićev savez u cijeloj priči osjeća zanemarenim.

– Dogovor je bio da će pola kvote za odstrjel ići ribnjačarstvima, a pola nama na otv renim vodama, no vidimo da su ribnjaci dobili sve. Tako se nama otvara problem – ribnjačarstva će odstrjeljivati kormorane, a oni će bježati na naše vode i mi ćemo imati još veći problem. Kada je zima normalna – ribnjaci budu smrznuti  dva mjeseca i oni se sele nama  – skreće pozornost Martinčević na ovlaštenike na otvorenim  vodama. Upozorava na to da oni, ovlaštenici, s ribolovnim pravom od prodanih ribičkih dozvola u proračun uplaćuju 1,6 milijun kuna, a da su sada, u zaštiti od kormorana odstrjelom, “izvisili”.

– Mnogi su i u sustavu PDV-a, pa se i na to ime uplaćuje u  proračun, a u kvoti nas nema, naknadu za štete od kormorana ne dobivamo – žali se Martinčević, koji je ujedno i predsjednik ZŠRD-a Baranje.  Upozorava da veliki vranci  štetu nanose i sportsko-ribolovnom turizmu i turizmu uopće toga kraja.

– Mnogi ovlaštenici kod nas rade na razvoju ruralnog sportsko-ribolovnog turizma.  U masterplan Osječko-baranjske županije upali smo i mi ribiči, ovlaštenici, i važna smo karika u privlačenju turista.  Unaprjeđujemo naše vode po ribljavanjem. Samo ZŠRD Baranje godišnje ubaci u vode 120.000 kuna ribe – kaže Martinčević.

U MZOE-u ističu da je odobre na kvota od 1198 jedinki velikog  vranca deset posto minimalne  brojnosti nacionalne zimujuće populacije te vrste, što se sma tra prihvatljivim.

U MZOE-u ističu da se odstrjel obavlja prema Zakonu o lovstvu, odnosno sukladno s rješenjem Ministarstva poljoprivrede kojim se određuju uvjeti i način lova. Zbrinjavanje lešina sukladno je s posebnim propisima iz veterinarstva. Ribnjačarstvo koje je nositelj dopuštenja dužno je voditi evidencijski popis o odstrijeljenim jedinkama za svaki dan uz niz podataka. Nadzor provodi nadležni inspektor zaštite prirode. Pucati smiju samo ovlašteni lovci, i to samo u vremenu dnevne vidljivosti, ujutro od svitanja do dva sata nakon izlaska sunca, i navečer, u vremenu od dva sata prije zalaska sunca do mraka.

Predsjednik Lovačkog saveza OBŽ-a Zlatko Stolnik kaže – lovci su upoznati s mjerom, no još čekaju naputke.

– Odavno znamo za ovaj problem, kormorani prave velike štete, a “zeleni” mogu stati u njihovu zaštitu, ali neka onda oni plate odštetu za pojedenu ribu. Jer štete su katastrofalne – kaže Stolnik.

 

Milan Božić iz Vijeća Udruženja ribarstva HGK-a kaže kako  su tužbe ribogojilišta na ime šteta od kormorana dosad  stajale više od 200 milijuna kuna.

– Samo je Crna mlaka dobila 56 milijuna kuna – podsjeća Božić na slučaj naknade šteta od kormorana na tom ribnjaku pokraj Jastrebarskog od prije desetak godina, a čiji  je većinski vlasnik čak 17 puta predlagao nagodbu, no tada aljkava država nije reagirala pa je on na račun kormorana postao – višestruki milijunaš. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede o isplaćenim sredstvima za 2016. zbog šteta ribojednih ptica 13 ribnjačarstava dobilo je oko 8,5  milijuna kuna, najviše ribnjaci PP Orahovica d.o.o. –  oko 2,380.000 kuna.(Glas Slavonije)

Pročitaj više

Počela prodaja ribolovnih dozvola

Kako je priopćeno iz Zajednice športskih ribolovnih udruga Baranje, počela je prodaja ribolovnih dozvola za 2018. godinu.  Cjenik ribolovnih dozvola u 2018. godini je slijedeći: 400 kuna seniori i invalidi domovinskog rata i 200 kuna žene, juniori i juniorke.  60 kuna je dnevna dozvola. Cjenik članskih karti u 2018. godini je: 100 kuna za odrasle i 50 kuna za djecu do 15 godina. Svi ribiči koji će izbaditi dozvolu neka se jave predjedniku ili tajniku matičnog društva. (admin)

Pročitaj više